Ada Ciganlija, danas poznata kao omiljeno beogradsko kupalište, ima daleku i mračnu prošlost. Pre nego što je postala popularno mesto za odmor, ova lokacija je imala sasvim drugačiju namenu.
Desna strana Savskog jezera nekada je bila obična livada, sve dok nije pregradnjom desnog rukavca 1967. godine postala poluostrvo okruženo nasipom i vodenim površinama. Ipak, njena istorija seže mnogo dalje, a mračna strana ovog mesta dolazi do izražaja kroz priče o nekadašnjem istražnom zatvoru.
Istražni zatvor na Adi
Na samom početku Ade Ciganlije, gde se danas nalazi zgrada Uprave, postojao je istražni zatvor formiran 1920. godine. Tokom 1930-ih, postao je poznat kao zloslutno mesto, poznato kao „Srpski Sing Sing“. Ovaj zatvor je bio mesto gde su se zatvarali politički zatvorenici, uključujući revolucionare i komuniste.
Među poznatim zatvorenicima bili su i narodni heroji poput Svetozara Vukmanovića Tempa, kao i Josip Broz i Moša Pijade, pre nego što su prebačeni u Sremsku Mitrovicu. Iako detaljan izgled zatvora nije poznat, postoje zapisi koji govore o vešalima koja su se nalazila u dvorištu, gde su se izvršavale smrtne kazne.
Nova vlast, novi zatvorenici
Zatvor je srušen 1956. godine, ali ne pre nego što su ga koristile nove vlasti za obračun sa političkim neistomišljenicima. Komunisti, koji su nekada bili zatvorenici, koristili su ga kao sredstvo represije. Postoji i tvrdnja da je Draža Mihailović streljan u dvorištu ovog zatvora 17. jula 1946. godine.
Godine 1954. zatvor je konačno zatvoren. Na njegovom mestu danas se nalazi spomenik podignut 1970. godine, koji simbolizuje sećanje na mračnu prošlost ovog mesta.
Preuređenje Ade Ciganlije
Uprkos svojoj mračnoj prošlosti, ideja o preuređenju Ade Ciganlije u izletište bila je privlačna. Radovi su počeli 1958. godine, a uključivali su dobrovoljni rad studenata i omladinaca, koji su čistili teren i uređivali plaže. Tito je 1960. godine posetio Adu, a radovi su završeni 1967. godine, kada je mesto poprimilo današnji izgled.


