Biznis

Fiskalni savet: Hrana u Srbiji skuplja do 20 odsto u odnosu na EU

Foto: Pexels

Prema analizi Fiskalnog saveta, cene prehrambenih proizvoda u Srbiji približile su se proseku Evropske unije više nego što bi se očekivalo s obzirom na nivo prosečnih primanja. Hrana i bezalkoholna pića čine oko trećine potrošačke korpe domaćinstava, pa svako novo poskupljenje posebno pogađa građane sa nižim prihodima.

Podaci pokazuju da je ukupni nivo cena hrane u Srbiji dostigao 96,6 odsto proseka EU, dok je prosečan dohodak i dalje znatno niži od evropskog proseka. Istovremeno, šest od deset analiziranih grupa namirnica skuplje je nego u Evropskoj uniji.

Koje namirnice su najskuplje

Najveće odstupanje beleže ulja i masti. Fiskalni savet navodi da su tačka poređenja sa Evropskom unijom približno 20 odsto iznad proseka, a Eurostatov indeks za 2024. godinu pokazuje vrednost 116,3, pri čemu je prosek EU postavljen na 100. To znači da je ova grupa proizvoda u Srbiji oko 16 odsto skuplja od evropskog proseka.

Srbija je u toj kategoriji skuplja i od nekoliko zemalja članica EU. U Hrvatskoj je indeks iznosio 106,1, u Mađarskoj 109,2, a u Rumuniji 89,9. Jedino je Bugarska bila skuplja, sa indeksom 124,2.

Visoke cene beleže i šećer, džemovi, slatkiši i drugi konditorski proizvodi, koji su u Srbiji oko 15 odsto skuplji od proseka EU. Sličan trend postoji i kod gotove hrane i drugih više prerađenih prehrambenih proizvoda.

Šira kategorija „ostalih prehrambenih proizvoda“ ima indeks 113,6, što je gotovo 14 odsto iznad evropskog proseka. Za poređenje, Hrvatska je u toj grupi bila skuplja od Srbije sa indeksom 122, dok su Mađarska, Bugarska i Rumunija ostale ispod proseka EU.

Mleko, jaja i riba takođe iznad evropskog proseka

Analiza pokazuje da skuplje nisu samo prerađene namirnice. Kategorija mleka, sira i jaja u Srbiji ima indeks cena 111,2, što je oko 11 odsto iznad proseka EU. U Hrvatskoj je taj indeks bio 110, u Mađarskoj 99,9, a u Rumuniji 104.

I riba i morski plodovi su iznad evropskog proseka. Srbiji je za ovu grupu pripisan indeks 107,2, dok su Hrvatska, Mađarska, Bugarska i Rumunija imale niže vrednosti.

Ovi podaci pokazuju da opšti pokazatelj cena hrane ne otkriva razlike po kategorijama. Srbija ukupno još nije skuplja od proseka EU kada se posmatra cela korpa, ali su pojedine svakodnevne namirnice već prešle tu granicu.

Koje namirnice su i dalje jeftinije

Postoje i grupe proizvoda koje su u Srbiji i dalje jeftinije od evropskog proseka. Povrće je na oko 90 odsto proseka EU, dok su voće, žitarice i meso ispod tog nivoa.

Eurostatovi podaci pokazuju da je indeks za žitarice i pekarske proizvode 86,4, za meso 88,5, za voće i orašaste plodove 85, a za povrće 89,4.

Ipak, kod mesa je zabeležen brži rast u odnosu na prethodni period. Fiskalni savet navodi da je njegov nivo u odnosu na EU porastao sa 81,5 na 88,5 odsto između 2022. i 2024. godine.

Zašto cene ne prate nivo razvijenosti

Fiskalni savet ocenjuje da Srbija, s obzirom na niži nivo razvijenosti i prihoda, po ekonomskoj logici ne bi trebalo da ima tako visoke cene hrane. U zemljama sa nižim zaradama obično su niži i troškovi poslovanja, kao i kupovna moć, ali domaće cene hrane ne prate tu razliku.

Dodatni paradoks je to što je Srbija neto izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, odnosno proizvodi više hrane nego što joj je potrebno za domaće tržište. U teoriji, to bi trebalo da utiče na niže cene. Uz to, državne subvencije za poljoprivredu povećane su na oko jedan odsto BDP-a.

Prema analizi, problem nije samo u trgovini. Proizvođačke cene u Srbiji već su dostigle oko 87 odsto proseka EU, pa deo pritiska nastaje još u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na putu od njive do prodavnice dodatne troškove stvaraju prerada, distribucija i trgovina, uz moguće probleme kao što su niska produktivnost, skromna dodatna vrednost i koncentracija u pojedinim delovima lanca.

Za građane Beograda i ostatka Srbije to znači da se veći deo mesečnog budžeta i dalje troši na namirnice koje su u pojedinim kategorijama gotovo na nivou evropskih cena. U takvoj strukturi potrošnje najviše se oseća rast osnovnih proizvoda koje domaćinstva kupuju redovno.